Home » Psihoterapija

Psihoterapija

Psihoterapija je aktivnost brige o duhu ili duši drugog. (Kleinke)
Psihoterapija je grupa postupaka, procedura i metoda u lečenju psihičkih smetnji, stanja i poremećaja.
Psihoterapija je sveobuhvatan, promišljen i planiran tretman ili terapijska intervencija na osnovu opšte i posebne obuke za poremećaje ponašanja i poremećena stanja ili šire lične razvojne potrebe. (EAP)
Psihoterapija je lečenje govorom ili lečenjem pomoću govora.

Kognitivno-bihejvioralna psihoterapija je fokusiran tretman pomoći klijentu da ostvari ciljeve. U saradničkom odnosu terapeut i klijent definišu ciljeve i sistematski rade na savladavanju novih načina reagovanja. Terapeut aktivno sluša i podučava klijente tehnikama, dok klijenti govore i primenjuju naučeno. Bihejvioralne tehnike usmerene su na izmenu maladaptivnog ponašanja i sticanje novih veština. Kognitivne tehnike usmerene su na kreiranje i osnaživanje racionalnog, funkcionalnog i adaptivnog mišljenja. Tretman je visoko individualizovan, kreiran u odnosu na probleme i potrebe klijenta i ostvaruje se dinamikom koja odgovara klijentu.

KBT je vrlo efikasna terapija za širok raspon psihičkih problema i poremećaja: anksioznost, specifične fobije, socijalne strahove, panične napade, opsesivno kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, hipohondriju, depresiju, poremećaje kontrole impulsa, bolesti zavisnosti, bihejvioralne zavisnosti, poremećaje ponašanja kod dece i adolescenata, poremećaje ishrane, poremećaje seksualnog ponašanja, probleme u partnerskim odnosima, sniženo samopoštovanje, probleme u komunikaciji; kao i kod razvijanja karijere i podsticanja ličnog razvoja.

Žilijeta Krivokapić je doktor psiholoških nauka, magistrirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Odeljenju za psihologiju, smer Klinička psihologija. Zvanje specijaliste medicinske psihologije stekla je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Nišu. Sertifikovani je kognitivno-bihejvioralni psihoterapeut. Jedna je od osnivača i predsednik Udruženja za bihejvioralne i kognitivne terapije – Fokus, u kojem radi kao trener i supervizor. Tokom svoje višedecenijske kliničke prakse radila je u državnim i privatnim institucijama gde se bavila individualnom i grupnom psihoterapijom i psihodijagnostikom. Kao predavač radila je na više fakulteta i visokih škola i u dva mandata bila dekan na Fakultetu psihologije, na Univerzitetu Bjeljina. Trenutno radi kao Docent na Visokoj školi socijalnog rada u Beogradu i Profesor strukovnih studija na AVMSS, na predmetima: Osnovi psihoterapije i savetovanja, Komunikacione veštine, Klinička psihologija i Klinička procena. Bila je osnivač i urednik časopisa „Psihologija danas“, koji je bio posvećen temama iz psihoterapije i mentalnog zdravlja. Autor je dve knjige, priručnika iz psihoterapije, preko dvadeset stručnih članaka i više od pedeset  saopštenja na naučnim domaćim i međunarodnim skupovima. Član je predsedništva Saveza psihoterapeuta Srbije.

zilijetak@gmail.com

Vladimir Đorđević je doktor medicinskih nauka, magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Nišu. Specijalista je psihijatrije i sertifikovani kognitivno-bihejvioralni psihoterapeut. Radi kao Docent na Medicinskom fakultetu u Nišu i  obavlja funkciju direktora Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Kliničkog centra Niš. Ima dvadeset godina iskustva u kliničkoj praksi, najviše sa anksioznim poremećajima, depresijama, stresnim stanjima, poremećajima ličnosti, psihotičnim poremećajima, bipolarnim afektivnim poremećajem, demencijama, seksualnim poremećajima, poremećajima ishrane i spavanja, zavisnošću od anksiolitika. Objavio je pedesetak naučnih i stručnih radova, jedno poglavlje u inostranoj tematskoj knjizi i dva poglavlja u udžbenicima za studente i specijalizante psihijatrije. Kao recenzent po pozivu radio je recenzije za  strane i domaće časopise. Više puta bio je predavač po pozivu na kongresima u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je nagrade Gradske podružnice SLD za najbolju publikaciju u 2012. godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Odlukom Ministarstva zdravlja iz 2018. godine imenovan je za člana Radne grupe Ministarstva zdravlja za izradu Predloga strategije za zaštitu mentalnog zdravlja u Republici Srbiji. U periodu od 2015. do 2019. godine bio je član Predsedništva psihijatrijske sekcije SLD. Član je Lekarske komore Srbije, Udruženja psihijatara Srbije, Udruženja za bihejvioralne i kognitivne terapije – Fokus i Saveza psihoterapeuta Srbije.

vladimir_dj@mts.rs

Milena Stamenković je diplomirani psiholog i sertifikovani kognitivno-bihejvioralni psihoterapeut; sa bogatim iskustvom u radu sa decom, adolescentima i odraslima u zemlji i inostranstvu. Svoju profesionalnu karijeru započela je kao stručnjak u oblasti bolesti zavisnosti, kako prevencije tako i tretmana i kliničkog lečenja. Takođe, ima dugogodišnje iskustvo u radu sa zaštitom dece i omladine od zanemarivanja i zlostavljanja, nasiljem u porodici, kao i drugim porodičnim teškoćama. Iskustvo u ovoj oblasti stekla je radeći u Službi za zaštitu dece i mladih u Centru za socijalni rad u Nišu, a nastavila u inostranstvu. Svoje veštine terapije i savetovanja usavršila je u Šangaju. Zaposlena je u internacionalnoj organizaciji koja se bavi pružanjem savetodavnih i edukativnih usluga za decu i mlade na teritoriji Narodne Republike Kine. Kroz profesionalno iskustvo u inostranstvu, i povezivanje sa stručnjacima iz svih delova sveta, razvila je integrativni pristup u svom radu, kombinacijom istočnjačkih i zapadnjačkih metoda. Trenutno radi kao školski psiholog na Tajvanu, gde je i odgovorno lice za prijavu zanemarivanja, nasilja, zlostavljanja i vršnajčkog nasilja. U privatnoj praksi radi sa odraslima u oblasti interpersonalnih odnosa, problema sa adaptacijom, anksioznošću, derpesijom, kontrolom besa i poremećajima navika. Ima iskustvo u radu sa LGBT populacijom u Srbiji i inostranstvu.  Glavne oblasti u radu sa decom i mladima su savetodavni rad kod: depresije, anksioznosti, poremećaja ponašanja i navika, teskoća u učenju i porodičnih odnosa.

stamencicam@yahoo.com

Pronađite psihoterapeuta s kojim ćete zajedno raditi da bolje razumete sopstveno iskustvo, otklonite smetnje, rešite probleme, ispunite potencijale i povećate kvalitet života.